PETER SINGER: Filozofija ne smije biti moralno neutralna

Da li je etika utkana u filozofiju ili se može ‘umovati’ nevezano za dobro/loše posljedice naših riječi, a povrh svega, naših djela, obično završava ili u plitkom rezonovanju da je filozofija svakako kao majka svih nauka i – etična, te da se ne dovodi u pitanje njena etičnost, ili se sasvim odbacuje moralna komponenta ostavljajući je religioznim tumačenjima  našeg odnosa prema Bogu i prema bližnjima.

Filozofija, a ljudski život sam, prije svega, imperativno jeste – etična, a ako u jednom trenutku čujemo estetička, gnoseološka ili jezičko-analitička poštapanja o ‘bitnim’ formalno-logičkim postavkama tumačenja različitih termina ili stvari po sebi, za sebe, protiv sebe i tome sl. – stavimo ih u zagrade i nastavimo put ka čovjeku samom.

Poslušajmo već priznatog australijskog filozofa, Petera Singera.

“Švedski kompozitor me je pitao može li koristiti neke od mojih riječi kao stihove za svoj hor. Rekao sam ‘dobro’, naravno, i onda je komponovao to i postavio negdje na youtubeu. Na ovom linku: ‘Život koji možeš spasiti’ zapravo možete i poslušati!”

Peter Singer, o tome kako trošimo novac na stvari koje ne trebamo

Singer, kojem je sad 69, je glavni zagovornik pokreta ‘Učinkoviti altruizam’.

Singer je svakako kontroverzna figura, već je ranije u tekstu ‘Da li treba da srušimo barijere  među vrstama i damo prava velikim majmunima’ .

U ovom intervjuu ponudio je svoje tumačenje “bodovanja za migrante u australijskom stilu” zagovarano od strane ‘Breksitera’ uoči referenduma o otcjepljenju od EU. ” U Australiji…Mislim da sistem bodovanja može dobro da funkcioniše. Jedan problem je jasan ‘ koje bodove izdvajati za šta?” Sistem bodovanja može biti fer ili nefer u zavisnosti od toga kako izdvajamo te bodove.”

Učinkoviti altruizam je imao svoj proboj u Singerovom radu iz 1974. Glad, bogatstvo i moral, skoro objavljeno.” To je zajedno i filozofija i društveni pokret koji su zabrinuti za postojanje kao naefikasnije moguće u stvaranju ovog svijeta boljim”, objašnjava Singer. “Ono se povlači između dokaza i razloga i traži najbolje rješenje kako to da postigne.”

Singer je opet ispričao poznati misaoni ekspariment u njegovom radu po imenom “blatnjave hlače” . “hodaš parkom i vidiš malo dijete koje je palo u jezero. Znaš da možeš sigurno da spasiš dijete: nema opasnosti za tebe, ali cijena ipak postoji: uništićeš odjeću koju nosiš samo za specijalne prilike. Većina ljudi kada čuje ovaj primjer u sebi će pomisliti…da će prava stvar za koju je jasno da treba učiniti jeste spasiti dijete.

“Ali ako bi tako trebalo uraditi u slučaju da se dijete davi u jezeru”, Singer nastavlja, “zašto to ne bi bio slučaj da tako treba uraditi i za ljude koji umiru od malarije ili pijenja nesigurne vode ili bilo kojeg drugog lako spriječenog s moću-povezanog stanja?

U novo uvodu za Glad, bogatstvo i moral, Singer tvrdi da je Učinkoviti altruizam bio novi način praktikovanja filozofije – usmjeren na stvarne moralne probleme.

“Kada sam bio student još u 60-im, engleska filozofija jezika je uglavnom bila analiza značenja moralnih termina…na posao filozofa se gledalo kao na objašnjavanje značenja koncepata.

AJ Ayer [autor djela Jezik, istina i logika iz 1936, koji zastupa logički pozitivizam] bi vjerovatno bio vodeći primjer za filozofa koji tvrdi da je odgovarajuća uloga filozofije moralno neutralna…Ali na sreću u to vrijeme…kada sam ja išao na Oxford, koji je bio učvršćen u ovu vrst jezičke filozofije, stvari su su počele mijenjati po malo.

Išao sam na Oxford 1969. i tada je bio vrhunac studentskog pokreta protiv Vijetnamskog rata, protiv rasizma, i studenti su takođe zahtijevali bitnost kurseva koje pohađaju. Jedan od načina na koji je filozofija mogla biti relevantna jeste to da ima šta za reći o ovim velikim problemima. I naravno bilo je filozofa koji su veoma dobro bili svjesni da je tradicionalan filozofija govorila o vitalnim pitanjima.

Ideja dobijanja jasnoće o konceptu je da mi možemo bolje u odnosu na način na koji djelujemo.”

Singerova tvrdnja je uvjerila mnoge, i on je daleko od toga da je jedini predstavnik Učinkovitog altruizma. U avgustu 2015. izašla je recenzija Činiti dobro bolje Williama Macaskilla, još jednog Učinkovitog altruiste. Ipak, pokret se susretao i sa teškom kritikom otkako je uopšte i izneseno.

Neko bi tvrdio da dvije situacije koje Singer pokušava da postavi kao analogne jedna drugoj: davljenje djeteta i “s moću-povezana stanja” u trećem svijetu – u stvari nisu slična. Moglo bi biti da nam prijašnje ne govori ništa moralno značajno o kasnijem. Na primjer, u “blatnjavim hlačama” samo se vi ti koji možete spasiti dijete. Kada se u pitanje dovede problem globalne moći, postoje milioni ljudi koji mogu uskočiti i činiti dobro. Nedvojbeno, ovo umanjuje našu odgovornost.

Kada je ovo postavljeno pred njega, Singer nije bio uvjeren. ” Ovo je ‘fer udio’ ideje. Vratimo se unazad djetetu i jezeru… recimo da je desetoro djece palo u jezero, i baš kao što ste vi tamo tu se nalazi još devet odraslih ljudi u sličnoj situaciji kao što je vaša. I onda misliš za sebe ‘U redu, ićemo i zgrabiti dijete i svako će učiniti to isto i djeca će biti vani.’Zgrabiš svoje dijete i pogledaš okolo i vidiš da je petoro preostalih ljudi jednostavno ignorisalo djecu, tako da je još petoro djece u jezeru. Hoćete li reći ‘Učinio sam svoj fer dio i sada je na mene red da idem kući, osušim se i i odem pod tuš – niko me neće kriviti?’Očigledan odgovor na to je da nećete.

Mislim da naše dužnosti ne prestaju na činjenju našeg dobrog djela ukoliko znamo da drugi svoje fer dijelove ne rade.”

Singer je upitan sa kojom kritikom Učinkovitog altruizma se najviše borio.

” Sigurno sa najviše problema imao sa pitanjem koji i nije bilo filozofsko već više empirijsko. Vodio sam zanimljive rasprave sa mojim kolegom Angus Deatonom, koji je ove godine dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju, o djelotvornosti pomaganja. On se nije u potpunosti protivio tome da neki oblici pomoći mogu spasiti živote. Ali skeptičan je kada su u pitanu dugoročni efekti prevelikog pružanja pomoći, da to tako kažemo. Zato je veoma bitno da…odaberemo prave dobrotvorne ustanove.”

Singer je upitan da nabroji listu dobrotvornih ustanova za koje on misli da najviše zaslužuju naš novac.

” Jedna od mojih omiljenih jeste Fondacija Protiv malarije, koja je veoma efektivna u distribuiranju dugotrajnog insekticidima-zaraženog komarčevog gnijezda u rejonima sa visokim nivoom malarije…Takođe preporučujem nešto malo inovativnije, i o čemu bi ljudi mogli imati sumnje: to je dobrotvorna ustanova Daj direktno. Za svakih 1000 dolara koje doniraš oni će donirati 90 dolara kao dio velikog paketa ekstremno siromašnim porodicama u Istočnoj Africi. Tako da u osnovi oni su u sferi transfera novcem.

Singer je upitivan o konačnom prigovoru Učinkovitog altruizma. Ponekad je bio optuživan za kompromitovanje onoga koji daje što je u stvari  i ljepota kada je davanje u pitanju. Nema sumnje, velikodušnost od strane naših ljudi je nešto veliko jer dolazi od impulsa utemeljenih u ljudsim emocijama.

Smanjujući proces davanja na sačunatu mjeru, mogao bi možda Učinkoviti altruizam, koji je na to pretplaćen, nas učinitimanje ljudskim?

“Ljudska priroda evolvira u veoma različitim situacijama za stanovnike današnjice: okolnosti u kojim niste zapravo imali mnogo mogućnosti da pomognete strancima tamo daleko”,objasnio je Singer. “Ali, mislim da to nema neke veze sa tim da im ne rebamo pomoći baš sad. Prava stavr za učiniti jeste pomoći im kada imamo priliku.”

 

(Izvor: prospectmagazine.co.uk)

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s