POD PRITISKOM ‘Publish or perish’

‘Publish or perish’ je izraz kojim se objašnjava kovanica u akademskim krugovima kada je u pitanju neprestano objavljivanje naučnih ili stručnih radova, odnosno radova uopšte. Najgrublji prevod izraza bi bio – ili objavi ili te nema.

Više o izrazu ‘Publish or perish’ i proleterizaciji intelektualaca reći će  Karlo Jurak, profesor filozofije i lingvista, u jednom od narednih blogova.

Jedan od načina napredovanja u karijeri jeste konstantno objavljivanje radova i prisutnost na sceni. U inostranstvu se na taj način preko radova koji privlače brojnu publiku nalaze i sponzori za institucije u čijoj organizaciji se radovi objavljuju, pa je zato takav način rada i te kako privlačan.

Termin se prvi put pojavljuje u akademskom kontekstu već 1927. godine u novinarskom članku,  a 1932. i van Akademije – u knjizi Život i pisma Harold Jefferson Coolidgea.

” Sada ne bih mogao dobiti ni posao.”

Prednosti ovakvog načina rada brane oni čelnici koji smatraju da na taj način se u stvari studenti, profesori i naučnici motivišu na sve bolji i za svijet u principu bitan rad, ali ipak je više onih koji zastupaju tezu da se kvaliteta gubi, tako da britanski fizičar  Peter Higgs, emeritus profesor u Edinburgu i dobitnik Nobelove nagrade za rad na masi subatomskih čestica – često biva citiran kada kaže da ukoliko bi sada morao da radi na svom istraživanju, a to su bile devedesete godine prošlog vjeka, ne bi nikako mogao pronaći dovoljno mira i tišine koje je imao u 1964. godini kada je došao do svojih otkrića.

Žene i ‘Publish or perish’

Pošto žene objavljuju manje radova od muškaraca, rjeđe se citiraju pokazuje istraživanje Ghiasi, Gita, Vincent Larivière, and Cassidy R. Sugimoto, pod nazivom ‘ O usklađenosti žena inženjera sa gender naučnim sistemom’, objavljeno u septembru prošle godine. Time se na još jedan način potvrđuje činjenica da nisu samo predrasude u pitanju kada se ravnopravnost polova postavi kao jedna od glavnih tačaka dnevnog reda današnjice.

‘Salami slicing’

Uporedo sa ovim terminom u uporebi je i sinonim Salami slicing – ili rezanje salame, kada se jedno istraživanje parceliše u nekoliko odvojenih fragmenata i objavljuje jedan po jedan. Jedan od načina salamiziranja rada jeste i objavljivanje istog rada u različitim publikacijama, ali sa različitim ključnim riječima ili apstraktima, tako da je u stvari nemoguće uhvatiti počinioca. Time se najčeće osvajaju bodovi u bibliografijama.

Uobičajilo se pravilo da vodeći profesori, doktori i čelnici odsjeka svake godine izdaju publikacije. A to bi značilo sljedeće: da je osoba dobro osmislila ideju, prošla kroz protokol na instituciji čiji je sastavni dio, koji je ideju odobrio i time dobio dozvolu Odbora za istraživanje, sprovedeno istraživanje kao naredni korak i napisan rad i objavljen onim tempom kojim se to u svijetu radi (najčešće jednom mjesečno). Za čak i superiorno ljudsko biće, to je – nemoguće.

Pošto iza svake publikacije stoji ime one ustanove koja istu i izdaje, ovakva praksa je neetična i treba je odvraćati na svim nivoima.

Objavljivanje više nije stvar izbora, nego obaveza.

Da je tempo objavljivanja publikacija ubrzan, to je tačno, ali problem koji iskače svaki put kada se novina zadesi jeste – upitnost o validnosti samog djela. Kakvoća samog rada može, a ne mora biti povezana za vremenom potrebnim za objavljivanje jednog rada, već pružanje mogućnosti i širenje znanja koje je jednom stečeno – na šire krugove, počev od studenata – kako bi se među sve brojnim (ako nas sreća posluži ) radovima, počela dobijati jedna ne više providna i bezukusna tvorevina društveno-humanističke misli.

( Izvor: wikipedia, ncbi.nlm.nih.gov, Foto: Kanagraj Raj)

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s