KULTURA KULTURI Održano 7. filozofsko veče ili AD HOMINEM Aristotel: otac tehnološkog doba (VIDEO)

Juče je sa početkom u 19 časova u Domu omladine održano sedmo filozofsko veče u sklopu Inicijative građana Kultura kulturi. Riječ je o predavanju posvećenom Aristotelu, sa akcentom na njegov značaj u današnjoj tehnološkoj eri informatike i računarstva. 

Predavanje je započeo osnivač Kulture kulturi Danijel Mihić kao moderator večeri, te je prisutne uveo u daljna dešavanja same Inicijative koja je, da podsjetimo, dobila zeleno svjetlo Grada za razvoj ovakvih i sličnih dešavanja u gradu Banjoj Luci. Komoderator večeri je bio kolega Danilo Topić, a predavač moja malenkost, Ana Galić. 

Predavanje je planiralo sadržavati uvod u problematiku veze između Aristotelovih logičkih relacija koje je dao u svome Organonu sa danas prisutnom tehnologijom nanočipova u sistemima pohranjivanja podataka, zatim aktuelnost Aristotelove Politike u današnjim državnim formacijama, kao i presjek uticaja Platona, Frensis Bekona i Tome Akvinskog. Aristotelov kolosalan uticaj ne staje međutim na ovim misliocima nego se širi.

U nastavku pogledajte video prilog o samom predavanju:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

AD HOMINEM Aristotel: otac tehnološkog doba (siže)

 

Istorija računara se često objašnjava istorijom predmeta ali mnogo bolje se voditi u stvari istorijom samih ideja, i to ideja koje su se razvije iz matematičke logike koja se prvi put samostalno razvija u 19. Vijeku. Pioniri matematičke logike su filozofi-matematičari najviše Georg Boole i Gottlob Frege. Koji su opet sami bili inspirisani Lajbnicovim snom o univerzalom konceptualnom jeziku i antičkim logičkim sistemom kojeg nam je dao sam Aristotel.

ARISTOTEL

AD HOMINEM

objašnjenje.png

Glavni akcenat Aristotelove filozofije jeste na sistematskom konceptu njegove logike. Aristotelov cilj je bio krenuti od univerzalnog razložnog procesa kako bi čovjek mogao naučiti bilo koju dostupnu stvar iz realnosti. Početak je opisivanje objekata zasnovano na njihovim karakteristikama, stanjima i radnjama. U filozofskom mišljenju, dedukcija je za Aristotela bio razložni argument – kada se određene stvari utvrde, po nužnosti će proizaći nešto drugo, upravo na osnovu vrline utvrđenih stvari. Njegova teorija dedukcije je ono što sada nazivaju silogizmom – logički argument gdje je zaključak nastao iz dvije ili više premisa. Definisao je glavne komponente razmišljanja kroz termine inkluzivnih i ekskluzivnih odnosa, koje se predstavljaju Venovim dijagramom.

 

PLATON VS ARISTOTEL

platon paralela aristotel.png

 

POLITIKA

Zakonodavac je dužan da iznađe koji to uslovi formiraju vaspitanje građanina koji se najprije potčinjava, a zatim je spreman da vlada – dakle, formiranje u vrlini; odnosno, potrebno je utvrditi šta je to cilj najboljeg života. Cijeli život se dijeli na rad i dokolicu i treba biti jasno da baš kao što je niži dio duše potčinjen onom višem razumskom, tako se i dio života namijenjen radu u stavari potčinjava dokolici, tj. slobodnom vremenu, lijepom i dobrom. Više je potrebno pravednosti i razboritosti u vrijeme mira, odnosno dokoličarenja, kada se u stvari javlja filosofija, kako se ne bi javljala osionost, dok je u vrijeme rata, tj rada – potrebna odvažnost i hrabrost.

Koje je najbolje državno uređenje? Ono koje obezbjeđuje sreću., koja opet ne može da se odvoji od vrline. A vrlina ne leži niti u obavljanju zemljoradničkih poslova niti trgovini, nego u posjedovanju mnogo slobodnog vremena; a kako je priroda podarila mladiće snagom a starce mudrošću, onda se treba držati ove podjele.

Dobru državu čini znanje i slobodna odluka, građani koji su puni vrline  -a za dobrotu i vrlinu ljudi potrebno je tri stvari:
Priroda,

Navika i

Razum.

 

O RAČUNARSKIM BROJEVIMA SA PRIMJENOM NA PROBLEM ODLUKA

DEDUKTIVNA LOGIKA BINARNOG KODA

 

 

Godine 1930. razvoj matematičke logike je kulminirao i to u radovima: “Simbolička analiza prekidača i relejnih sklopova“ (“A Symbolic Analysis of Switching and Relay Circuits”) Clauda Shannona i „O računarskim brojevima sa primjenom na problem odluka“ (“On Computable Numbers, With an Application to the Entscheidungsproblem”, Alana Turinga.

U računarskoj istoriji se s pravom pridaje kolosalan značaj Šenonu i Turingu, ali se zapostavljaju njihove filozofske i logičke preteče.

Šenon ja napisao rad kao student električnog inženjeringa, a njegov savjetnik Buš (Vannevar Bush) je npravio PROTOTIP kompjutera nazvan diferencijalni analizator koji je mogao brzo da računa različite jednačine. Ovaj rad se ni počemu ne razlikuje od tipičnog elektroinženjerskog rada, ali ono što jeste neobično jeste prva, odnosno primarna referenca u radu, a to je Bulov (George Boole) Zakon misli.

Iako matematičar, Bul je sebe doživljavao kao filozofa, koračajući Aristotelovim stopama. Njegov zakon misli počinje ciljem djela a to je ostražiti fundamentalne zakone ljudskog uma. U djelu će odati počast Aristotelu i njegovom Organonu kako ga on naziva dijelom filozofskom, dijelom metafizičkom raspravom gdje se logički subjekat u skoro neizmijenjenom obliku pojavljuje kako u Antici tako i u njegovo doba.

Najpoznatija forma zaključivanja koju je koristio Aristotel je silogizam. Aristotel se vodio tvrdnjom da same riječi ne mogu uticati na zaključivanje, nego da je u pitanju samo bio bitan slijed pravilno i precizno utvrđenih radnji. O njegovoj logici Kant je izrekao već poznatu rečenicu da: od Aristotela nismo uspjeli napraviti ni korak naprije i da je sa logikom izgleda sve već završeno.

Najpoznatija šema Aristotelovog argumenta glasi:

  • Svi ljudi su smrtni.
  • Sokrat je čovjek.
  • Prema tome, Sokrat je smrtan.

Validnost argumenta je garantovana samo logičkom strukturom zaključivanja.

Osnovni aksiomi ostatka logičkog sistema su:

  • Objekat je ono što jeste (A=A, princip identiteta)
  • Nijedno tvrđenje ne može biti istinito i lažno. (Zakon ne-protivrječnosti)

 

Booleov cilj je bio da uradi za Aristotelovu logiku ono što je Dekart uradio za Euklidovu geometriju: osloboditi je ljudske intuicije učinivši tačan algebarski zapis.

Uprošteno, to izgleda ovako:

U rečenici: Svi ljudi su smrtni, Boole je mijenjao riječi ‘ljudi’ i ‘smrtni’ sa varijablama, a logičke riječi ‘svi’ i ‘jesu’ sa aritmetičkim operacijama:
x=x*y

Zakon misli je stvorio novo polje izučavanja – matematičku logiku – koje je u godinama koje su dolazile postalo jedno od najaktivnijih područja istraživanja za matematičare i filozofe. Bertrand Russell je nazvao Zakon misli ‘radom u kojem je otkrivena čista matematika’.

Shannonov uvid je bio da se Booleov sistem može direktno unijeti u kartu električnih krugova. U to vrijeme električna mapa nije imala sustavno izvedenu teoriju koja bi se ticala njenog dizajna i Shannon je shvatio da će prava teorija biti izračunato analogna propozicijama koje se koriste u simboličkom studiju logike.

Shannon je uradio prepisku između električnih krugova i Booleovih operacija, s čime je omogućio komjuterskim naučnicima da unose decenije rada u logici i matematici. Shannon je zatim pokazao kako se Booleova logika može koristiti u izgradnji krugova binarnog sistema (sa dvije binarne znamenke). Izravnjavanjem ovih zbirnih krugova mogu se dobiti proizvoljno kompleksne aritmetičke operacije. Ti krugovu postaće temelj onoga što se sada naziva aritmetička logička jedinica, ključna komponenta u modernim računarima.

Od Shanonovog rada došlo je ogromnog napretka na fizičkom sloju računara (treba razlikovati fizički i logički sloj) što uključuje izum tranzistora 1947. Godine od strane Williama Schokleya i kolega iz Bell laboratorije. Tranzistori su drastično poboljšane verzije Shannonovih električnih releja i najpoznatiji način fizičkog kodiranja Booleovih operacija. Narednih sedamdeset godina industrija je pakovala sve veći broj tranzistora na sve manje mjesta, tako IPhone 2016 imam oko 3,3 milijarde tranzistora od koji je svaki prekidač releja kao u Shannonovim dijagramima.

Dok je Shannon pokazao kako primijeniti logiku na fizički svijet, Turing je pokazao kako dizajnirati kompjutere na jeziku matematičke logike. Kada je Turing napisao svoj rad, 1936. godine, pokušao je riješiti ‘problem odlučivanja’ koji je prvi formulisao matematičar David Hilbert koji se pitao da li postoji algoritam koji bi mogao utvrditi kako se proizvoljna matematička izjava može proglasiti istinitom ili lažnom. Za razliku od Shannonovog, Turingov je rad vrlo tehnički urađen. Istorijska vrijednost njegovog rada je u uzorku koji je postavio za oblikovanje kompjutera.

Turing je radio u tradiciji Lajbnicovog računa, posebno njegove ideje univerzalnog svojstva, koje bi moglo, po njegovom mišljenju, predstavljati svo matematičko i naučno znanje. Taj jezuk bi bio idiografski kao hijeroglifi, te bi ovaj jezik pružio mnogo veće mogućnosti od optičkih kso što su to mikroskop ili teleskop. Zamišljao je mašinu koja bi precesuirala ovaj jezik i nazivao je racionatorom. Lajbnic nije uspio razviti svoj jezik niti mašinu, ali je zato prvi pokušaj naišao 1879. Godine kada je Gottlob Frege objavio svoj rad, mnogo ozbiljniju studiju iz logike inspirisanu Booleovim pokušaj da usavrši Aristotelov sistem logike. Fregev rad se smatra zaokretom u logici jezika. Nakon njega, filozofija je zaokupljena pitanjem jezika. Njegovi učenici su najistaknjutiji filozofi 20. Vijeka – Bertrand Russell i Ludwig Wittgenstein.

Frege je prvi koristio kvantifikatore – „za svaki“, postoji“ – i razdvojio je objekte od predikata. Prvi je razvio ono što danas predstavlja temeljni koncept u računarstvu – rekurzivne funkcije i varijable s opsegom i obvezujućim. Jezik dobija značenje jedino interpretacijom, odnosno tumačenjem i u stvari Frege je načinio mnogo ozbiljniji sistem logičkog jezika, mnogo komplikovaniji od običnog.

Fregeov rad je za posljedicu imao otkriće nedostataka u osnovama matematike. Kako je Euklid u svojim Elementima koristio obične riječi kao „redak“ i „zaključak“ to je uzrokovalo mnogo pretpostavljanja. A u formalnoj logici se pored definisanja jednog „redka“, konstruiše i među-prostor, ono što je Euklidova matematika previdjela.

Kreću korekcije: 1889. Giuseppe Peano razvija aksiome za aritmetiku, a 1899. David Hilbert čini isto za geometriju.

Nakon toga, Rusell je zadao mnogo briga samom Fregeu jer je uočio nedostatke i njegove teorije, te je već u narednom periodu sa kolegom Vajthedom pokušao kompletirati Hilbertov program Principima matematike, objavljenim u tri toma izmđu 1910 i 1913. Godine. Metod ove matematike je bio toliko detaljan da je dokaz da je 1+1=2 ispisan na preko 300 strana.

Razvoj je tekao sljedećim tokom: Russell i Vajthed su formulisali teoriju tipa koja je zabranjivala samo-odnošenje, odnosno pokazali su da Hilbertov program ne može funkcionisati, da bi prvi udarac zadao 1931. Godel sa teoremom nepotpunosti (koji objašnjava da dosljedan logički sistem mora sadržavati i iskaze koji su istiniti ali ne i dokazivi), a završni je zadao Turing koji je nevezano za Alonza Churca dokazao da ne postoji algoritam koji bi utvrdio da je proizvoljna matematička izjava istinita ili lažna. Turing je prvi konstruisao matematički model onoga što je danas u stvari kompjuter. Osmislio je pohranjivanje podataka što je do tada bila naučna fantastika, a danas uzima ime hardver – to su bili numerički unosi. Pokazao je da ne postoji razlika kako se do tada to mislilo, između – mašine, programa i podataka.

Ovaj teorijski rad je stavljen na probu u II Svjetskom ratu, kada je Turing postao član tajne unije Bletchley parka, gdje je dešifrirao njemačke šifre. Formulisao je ACE Automatic Computing Design. U isto vrijeme Von Neumann konstruisao EDVAC, prvi logički utemeljen program sa pohranjenim podacima, radeći na atomskoj bombi u Los Alamosu.

Danas, svijet kompjutera ima novi cilj – da stvori sopstvene krugove unutar mašina, kako bi one same mogle razumijevati i misliti uz pravila deduktivne logike.

 

 

 

 

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s