INTERVJU: KAKO JE KRISTIJAN POSTAO NJEMAC?

Nastavljamo sa kategorijom Zajedno sa…Ovaj put posjetili smo susjednu nam Hrvatsku i našeg prijatelja Kristijana koji se sada upravo snalazi i pronalazi van granica svoje zemlje. Koliko je teško napustiti sve do tada poznato i zaploviti u područje nepoznatog podijeliće sa nama veliki ljubitelj pisane riječi, sam autor i poštovalac kulturnog djelovanja, Kristijan Kuš.

 

 

Kristijan Kuš je odnedavno postao žiteljem Njemačke Republike. Ova multitalentovana mlada osoba otišla je iz rodne Hrvatske kako bi spoznala „bijeli svijet“. Šta ga je najviše u tom poduhvatu dojmilo, kako se snašao u novoj atmosferi i šta planira dalje, saznajte u nastavku.

Design: Dominik Papić

LIBERTAS NOVA

POTICANJE KRITIČKOG MIŠLJENJA

Svoja interesovanja: hemiju, glumu, fotografiju,tekstove – imaš sabrane na jednom web mjestu pod nazivom Libertas Nova. Koga bi želio dovesti na svoju platformu?

Da, na stranici Libertas Nova ima tekstova za svakoga i iz raznih kategorija, a cilj te stranice i projekta je potaknuti njezine čitatelje na kreativni rad, poticanje kritičkog mišljenja, učenje novih vještina…ukratko, svatko tko se vidi u mojim malim projektima (Čitam, gledam, slušam; Kreativnost na djelu, cIQuiz, KISS, Izleti itd…) je dobrodošao, iako najvise posjeta i aktivnosti očekujem od tinejdžera i studenata.

HEMIJA KAO ŽIVOTNI POZIV

STRUKA I ZAPOSLJENJE

Kao hemičar, da li uspijevaš tu ljubav zadovoljiti u svojoj svakodnevici i gdje? Znaš li nam objasniti neka jedinjenja osim vode i H20?

Trenutno, baš i ne, iako radim u skladištu namirnica.

Naravno, u globalu kemijski spojevi se dijele na čiste spojeve (poput vode) i smjese (poput ulja, pijeska, minerala), a čisti spojevi se dijele na anorganske i organske, npr. razne kiseline (sumporna H2SO4, solna HCl, octena CH3COOH), luzine ili baze (natrijeva luzina NaOH, kalijeva luzina KOH), alkohole (etanol C2H5OH, metanol CH3OH), estere (oni su spojevi organskih kiselina i alkohola, i koriste se većinom u industriji aroma i parfema), etere (oni su se nekad koristili za npr. anesteziju, poput najpoznatijeg dietil-etera CH3-O-CH3), šećeri, proteini, lipidi (masti i ulja), alkaloidi (droge poput kofeina, kokaina, morfija, nikotina ili umjetno sintetiziranog heroina, LSD…), prirodne boje (poput ß-karotena, antocijanina, hema itd.) itd. Ima mnogo prirodnih spojeva ali još i više sintetiziranih koje najviše koriste industrije: kemijska, farmaceutska, agronomska, rudarsko-naftna itd.

Moj cilj ovdje u Njemačkoj je čim prije naučiti dobro njemački jezik, pa naći posao u svojoj kemijskoj struci, a zatim otvoriti svoj biznis u kreativnim djelatnostima, poput stvari o kojima pišem i radim na Libertas Nova.

ODLAZAK U INOSTRANSTVO

KONAČNA ODLUKA DA SE KRENE DALJE

Zašto baš sada si odlučio da kreneš u inostranstvo za poslom i koji je to bio prelomni trenutak?

U zadnjih nekoliko godina radio sam razne poslove u RH i nisam njima bio zadovoljan, kao i odazivom naših ljudi na sve lokalne i online projekte koje sam radio, poput e-časopisa Libertas Nova, FB i WP stranice Libertas Nova, e-knjiga koje sam objavio, svih kreativnih izleta, učionica, promocije drugih autora, natjecanja itd, stoga sam donio konačnu odluku da krenem dalje, na put izvan RH, u potrazi za svojim “mjestom pod suncem”. Ovog ljeta mi je jednostavno “pukao film”, pa sam iskoristio toplo i suho vrijeme za novu pješačku avanturu i potragu za novim poslom izvan granica Lijepe naše.

KNJIGE

OMILJENA LITERATURA

Da li imaš omiljenu knjigu koju si čitao već 100 puta i opet joj se vraćaš iznova? Odakle crpiš inspiraciju?

Omiljenu, ne baš, ali sam u zadnjih 10-ak godina pročitao mnogo knjiga, a od njih svih najviše volim one popularno-znanstvene i duhovne literature.

ŠTA DALJE?

HRVATSKA ILI NJEMAČKA?

Pomozi nam sada da shvatimo: Da li si i dalje Hrvat ili ćeš ubrzo postati Njemac?

Mislim da ću uvijek ostati Hrvat, i srcem i dušom i svim ostalim po čemu smo poznati.

Jer Njemci su, kao i Austrijanci (a ne želim nikoga osobno uvrijediti) narod koji je po mnogočemu daleko iza nas: po količini znanja, općoj kulturi, razini inteligencije, snalažljivosti i orijentaciji u prostoru i riješavanju problema, poznavanju stranih jezika, gastronomiji itd. Jedino što je kod njih dobro je što se svi drže pravila i propisa, postoji neki red u svemu, plan i organizacija rada i što ima daleko više slobodnih radnih mjesta nego kod nas, u svim strukama, te što daju priliku svakome da se iskaže, da postane ono što želi biti.

 

Intervju sačinila: Ana Galić