FILOZOFIRAJMO DANAS! SAJMON KRIČLI. PROJEKAT : 15 DANA SA 15 FILOZOFA

Još jedan od velikana današnjice, Sajmon Kričli.

 

 

Transkript zapisa:

Filozofirajmo danas! Sajmon Kričli
Sajmon Kričli je engleski filozof, profesor katedre Hans Jonas na Njujorškom Univerzitetu, poznat po svome revolucionarnom etičkom čitanju dekonstrukcionističkog pokreta. On piše široko o različitim temama koje uključuju: istoriju filozofije, političku teoriju, religiju, etiku, estetiku, književnost, pozorište, Dejvida Bouvija, Hamleta, samoubistvo, i najnovije – fudbal.
Iako ateista, Kričli javno tvrdi da jedina religiozna obaveza jeste fudbalski klub Liverpula.

liverpool.jpg

Filozof pesimizma
Nihilizam je logičan odgovor na smrt Boga, odnosno kolapsa bilo kakvog transcedentno utvrđenog morala, kolaps vrijednosti bilo čega. Samo reći: “Pa, bog je mrtav” u jednom dahu, isto je u drugom, da ništa više ne znači bilo išta. Ovo je momenat nihilizma. Nihilizam je afirmacija besmislenosti.

 

Humor i ironija
Humor je suprotan ironiji. Humor je operacija koju vježbaš na sebi, smijeh je smijeh samom sebi. Tako da je to zlobno smješkanje koje se podvodi pod ironiju, upravo njime dovedeno u pitanje. Humor je kritičar ironične pozicije. Razumijem zbog čega su ljudi ironični, shvatam, ali mislim da su nagrizajući i ograničeni.

pesimizam.jpg

Filozofija kao proizvod razočarenja
Kričli tvrdi da filozofija počinje ne sa čuđenjem, nego razočarenjem. Dva najveća oblika razočarenja sa kojim on ima posla jesu religiozni i politički. Religiozno razočarenje uspostavlja pitanje smisla i mora, kako to on vidi, da se razračuna sa problemom nihilizma. Političko razočarenje izaziva pitanje pravde i stvara potrebu za koherentnom etikom.
Knjiga mrtvih filozofa (2008)
“Smrt nas sve čini cinicima”
U Knjizi mrtvih filozofa Kričli će u svom stilu prikazati gotovo 200 velikih mislilaca – registar smti koji je tragičan, zabavan, apsurdan i uzoran. Uvod Kričli započinje objašnjenjem da se ljudski život definiše ne samo strahom od smrti nego terorom istrebljenja. S jedne strane vođeni smo poništavanjem same smrti i zaboravljanjem da ona i postoji a s druge strane vjerujemo u čarobno spasenje i besmrtnost koju nude određenje religije. Kričli će ovom prilikom citirati Cicerona, kao reprezenta skoro čitave antičke ali i kasnije filozofske misli: Filozofirati znači znati umrijeti – glavni zadatak filozofije bi ovdje bio pripremiti se za umiranje.

 

Proizvodnja: Author anagalicblog, decembar 2017.

Categories: Tags: ,

1 Comment

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s