KRITIČAR I PISAC – DILEME: Pišeš srcem ili mozgom odnosno o estetici pisanja

Author anagalicblog

Jedna od nekih ajmo reći trivijalnih, uz kafu, sasvim površnih, tema za razgovor neka dva diletanta jeste  – piše li on iz srca ili samo mozga kako će to savršeno izgledati? U pitanju jeste estetički odnos, način pisanja  (forme i sadržine) – a mi to laički svodimo na mozak ili srce.

Ja ću se potpomoći, da razjasnim ovu dilemu, harvardskim vodičem za pisanje profesora Dana Albrighta¹.

Pa da pojednostavimo – napisao si pjesmu, osjećaj je odličan, nisi vodio računa o nekoj tehnici, niti znaš da ta tehnika postoji – i zaista misliš da je ta pjesma nešto nabolje što je čovječanstvo do sada ugledalo. To je možda i tačno, ne obeshrabruj se.

S druge strane, jedan doktor srpskog jezika i književnosti upravo radi recenziju jednog novog romana, te lagano, stranicu po stranicu, piše kritiku, bilo ona pozitivna ili negativna, sasvim nebitno, bitno je da je stručna – onome prvom ona uopšte nema nikakvu ljepotu, ali itekako sadržava referisanje na sve one formalno bitne odrednice koje jedno djelo čine književnim romanom (poemom, knjigom, pjesmom i tome sl.). Osim toga, ovaj drugi već četiri godine radi na svom romanu naučne fantastike, ali jednostavno još uvijek nije dovoljno dobar, onako kako to zahtijevaju pravila koja treba da imaju djela iz te oblasti – radnja, likove, scene, opise, i ono klasično kao u lekturi – uvod, zaplet, vrhunac, rasplet ili preokret, kako god. I niz i niz pravila.

Sad se postavlja pitanje – ko od ove dvojice uopšte piše? A onda ćemo se nositi sa pitanjem ko piše iz srca, a ko iz mozga?

Međutim, zbog čega nas uopšte zanima zbog čega neko piše i da li piše i da li će pisati i tome sl. Odgovorimo najprije na pitanja o odnosu laika i ozbiljnijeg autora.

 

Estetika pisanja

 

Posvetimo se iščitavanju jednog napisanog djela – na šta trebamo obratiti pažnju? Najprije  ono što je potrebno jeste da ne brzamo, ne da samo žurimo da nam to što prije ispadne iz ruku i da krenemo dalje – posvetimo se upravo tom jednom djelu koje trenutno čitamo i spašavamo od zaborava – nema veze da li je neko ko je to pisao laik ili ne.

 

ZA KRITIČARE Kako iščitavati tekst?

 

ČITAJTE RAD VIŠE PUTA – to znači upravo da se radu mora posvetiti, ništa na brzinu, pa ni iščitavanje jednog teksta, ne može biti kvalitetno.

ZAPIŠITE BILJEŠKE – nešto se ponavlja, nešto je obrazac postalo tokom samog čitanja, nešto nije jasno…

NARACIJA – Da li je rad napisan u prvom ili trećem licu; koju perspektivu dobija čitalac dok čita to djelo? Da li se podudaraju događaji u priči sa naracijom o njima?

GOVOR – Na osnovu naracije samog autora, šta možemo zaključiti o tome ko je on; šta možemo zaključiti o njegovom okruženju? Šta možemo zaključiti o raspoloženju samog pripovjedačkog akta – da li se mijenja, da li ostaje isto tokom čitave naracije i tome sl.

RUPE – Da li tekst ima neki značajniji gubitak u samom pričanju, događanju, išta što bi narušilo sam tok pripovijedanja?

STIL – Da li je proza jednostavna? Da li pisac koristi figure? Kojom vrstom jezika se autor uopšte koristi, da li su mu rečenice kratke i jednostavne ili duge i kompleksne i tome sl?

METAFORA – Postoje li određene metafore bitne za tekst? Koje ideje su prikazane simbolima? Pomaže li nam baš ta metafora da nam jedan događaj dodatno pojasno i sl?

 

ZA PISCE Kako uopšte pisati?

 

Sada kada smo prošli neke osnovne elemente iščitavanja bilo kojeg djela, napisao to laik ili neko ko je već dugo u tim vodama, samo ćemo još da dodamo i čega se treba pridržavati ako želimo da zaista budemo neko čije djelo neće završiti zgužvano i u kanti za smeće, jer je u zanosu napisano na salveti i ostavljeno na komodi u hodniku ne shvatajući da će taj jedan dragulj neko drugi takođe vidjeti kao baš takav –

IZBOR TEME – Ako se sjećate mog on-line kursa Kako objaviti svoju prvu knjigu, sigurno znate da je odabir teme prva stvar koju ćete morati pronaći sami za sebe. Dakle, temu birate vi, a ono što je bitno prilikom pisanja teksta jeste da ste INTELEKTUALNO UZBUĐENI, ništa drugo.

KONTEKSTUALIZACIJA – Kontekstualizacija vašeg rada će pomoći i vama ali i čitaocima (što je i važnije) da svoje djelo smjestite u istorijski i društveni kontekst; i zapamtite – nije dovoljno samo navesti – taj i taj period i sl – nego stvarno ukazati na vezu između

OBJASNI KONTRADIKCIJU – Ako se u tekstu nalazi neka protivrječnost, događaj i sl – objasni zašto je ona suprotna u odnosu na ostatak događaja ili ako nije onda zbog čega slijedi ostali slijed događaja. Odmah da dodamo, da je u pitanju u stvari argument za jednu ozbiljniju analizu, pa i služi tome da se podrobno pozabavimo samom prezentacijom, strukturom djela, ograničenjima i sl.

POREĐENJE – Jedan događaj opisujete a koristite na primjer dva umjetnička pristupa, dvije forme – naraciju i pjesmu – svaka od njih je različita i u skladu sa tim, tako se o njoj i piše. Ovdje je bitan  intelektualan, istorijski i estetički kvalitet koji se u djelu nalazi.

RAZVIJTE KRITIČKU TEORIJU – Ova vrste pisanja daje jedan vaš osvrt na jedan od problema recimo u društvu, ukazuje na implikacije teksta u novom svjetlu; dopušta se tekstu da govori sam o sebi; da se obrati prvobitnoj tezi ako je ima i da se brani ako treba i tome sl.

 

Iznijeli smo neke od teza kojih se treba prodržavati ako djelo, tekst, pjesmu koju pišemo pišemo da ostane, da postane nešto što će se prenositi generacijama i uticati i na druge ljude, ne samo na nas.

 

A zašto neko uopšte piše – pa to se pita samo onaj ko ne piše i nije zainteresovan za tu vrstu umjetnosti.

Ili mu je stalo do pisca – postoji i ta opcija. Jer ono što je napisano, može mnogo toga reći o samom autoru, pa se da zamisliti u zavisnosti od sadržaja – da se možda i zabrinemo kako se on osjeća, da li će učiniti nešto nepromišljeno, možda je na pragu i zaljubljivanja, oduzimanja sopstvenog života i mnogo je motiva koji se mogu naslutiti iz samog teksta.

 

A ja ostavljam otvoreno pitanje za kraj – Šta znači  biti intelektualno uzbuđen? Pišite.

 

 

ana_logo

 

Fb: Author anagalicblog

Instagram: @authoranagalicblog

Twitter: @anagalicblog 

Linkedin: Ana Galić

e-mail: ana.galic.bl@gmail.com


¹ Korištena literatura: A Guide to Writing in Aesthetic & Interpretive Understanding 14:
Putting Modernism Together, Harvard College Program in General Education Faculty of Arts and Sciences Harvard University, profesora Dana Albrighta

 

2 Comments

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s