GALIĆ ZA BLIC.RS: “Udruženje Sofia” organizuje treći “Filozofski kafe”: “Birati mlade koji žele da rade”

Author anagalicblog

Za Blic.rs piše Andrea Aleksić.

 

Prvi “Sofia kafe” je pokazao da u Banjaluci postoji kritična misleća masa i da se njeni pripadnici prepoznaju i mogu poduprijeti međusobno, smatra Ana Galić, predsjednica “Udruženja Sofia”, koje po treći put organizuje događaj poznat kao “Filozofski kafe”.

Prema njenim riječima, mladi su se odazvali u većem broju jer je i prvi, a sada i treći predavač upravo iz njihovih, studentskih krugova

Tema o kojoj će se govoriti u narednom “Sofia” filozofskom kafeu jeste “Relativnost jezika kao determinata filosofskog (i naučnog) diskursa”. Predavanje prevaspitava i u dijalog postavlja Sapir-Vorfovu hipotezu o jeziku i njen odnos sa istorijskim pojavljivanjem filosofskih i naučnih diskursa u vremenu.

Kao predavača ovaj put ugostili su Srećka Kovačevića, studenta Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, na odsijeku za Filozofiju.

– Primijetno je poboljšanje na uvažavanju različitih polariteta u toku samih diskusija, što je veoma bitno za dalji razvoj filozofske misli. Diskusije, odabiri učesnika kao i odabir samih tema pokušavaju da zaokruže kako neke od aktuelnih tema u savremenoj filozofiji, sa čim imaju problema pripadnici starijih generacija filozofskog obrazovanja, a opet i teme bliže široj publici, ne samo filozofskoj nego i stvaralačkoj generalno – objasnila je Ana Galić.

Poseban akcenat stavili su na mlade ljude, te smatraju da će ako im daju priliku da se pokažu, privući više zainteresovanih.

– Treba biti pažljiv i birati mlade ljude koji žele raditi. Nakon što im pružite šansu, oni će se pokazati i privući iste takve mlade ljude. Naravno, ako se ne pokažu i to povlači za sobom određene reakcije. Misliti, biti kritičan i razvijati tu osobinu nam je maltene urođena osobina, ali kao i sa svakim drugi talentom – ukoliko se na njoj ne radi, ona propada. Tako da je najvažnije pokazati mladim ljudima rad, a u filozofiji to znači tekstove (naučne radove, recenzije, knjige, osvrte…) i rasprave koje neko ko sebe naziva filozofom zaista treba da poseduje – dodala je ona.

Predstavnici “Udruženja Sofia” naredni mjesec planiraju govoriti o kraju umjetnosti, a ugostiće doktoricu filozofskih nauka iz Sarajeva.

– U narednom periodu planiramo objavljivanje publikacija naših članova, a riječ je kako o književnim tako i filozofskim postignućima, te čekamo odgovor na ponudu koju je “Udruženje Sofia” poslalo krajem prošle godine, a riječ je o radionicama i kursevima iz oblasti filozofije, književnosti i novinarstva. Radimo punom parom, a rezultati će se pokazivati kako vrijeme bude odmicalo – rekla je Galićeva.

Cilj ovog projekta je promovisanje kritičkog razmišljanja i kulture dijaloga, a kroz „Filozofski kafe“ omogućeno je učešće u filozofskoj raspravi i onima koji nemaju formalno filozofsko obrazovanje.

Prvi „Filozofski café“ održan je u Parizu 1992. godine, a pokrenuo ga je i održao Mark Sautet, francuski pisac, prevoditelj, učitelj i filozof. Od tada je u različitim oblicima održan u mnogim zemljama.

– Tok same večeri ne nalaže posjedovanje stručnog poznavanja filozofije, nego aktivno promišljanje o temi koja se obrađuje, zatim kulturu dijaloga i poštovanje sagovornika, sposobnost iznošenja vlastitog mišljenja potkrijepljenog objektivnim argumentima i primjerima, te propitivanje same teme, ostalih sudionika kao i samog predavača – objasnila je ona.

Diskusija će se održati u piceriji Verdi, na adresi Branka Majstorovića 21, u ponedeljak 20 maja sa početkom u 19 časova.

Predavanje počinje Sapir-Vorfovom hipotezom

U filosofskom i naučnom dijalogu se postavlja pitanje kako S-V hipoteza djeluje na pojavu novih filozofskih cjelina u istoriji njihovih početaka, trajanja i završetaka. Na primjer, da li starogrčki jezik (po S-V hipotezi) determiniše pojavu antičke filozofije i njen drugačiji odnos prema stvarnosti – drugačijoj misli koja nije razumljiva u ostalim jezicima. Da li latinski kvari ili samo daje drugačije posmatranje svijeta kroz filosofiju koja ne zavisi od kulture već od jezika. Da li njemački jezik determiniše način na koji se njemačka filosofija odnosi prema stvarnosti i da li britanski empirizam od strane engleskog jezika ima oskudnu metafizičku komponentu.

 

ana_logo

 

Fb: Author anagalicblog

Instagram: @authoranagalicblog

Twitter: @anagalicblog 

Linkedin: Ana Galić

e-mail: ana.galic.bl@gmail.com

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s