OSVRT NA SKASKU O SJEĆANJU, PROF.DR M. ŽIVANOVIĆA, GALIĆ ZA SRP

U primjerke Biblioteke Posebna izdanja ovog aprila pridružila se Skaska o sjećanju prof.dr Miodraga Živanovića. Ukoliko želite da saznate da li je sjećanje jedan novi stvarni svijet i da li je pohranjeno na mjesecu, pročitajte Živanovićevu Skasku o sjećanju.

Da biste došli do svog primjerka skaske o sječanju pišite na e-mail adresu udruženja sofia: udruzenjesofia@gmail.com.

Galić, A. (2019) Osvrt na SKASKU O SJEĆANJU, PROF.DR M. ŽIVANOVIĆA. Objavljeno u Časopisu za naučni, književni i umjetnički izraz SRP. Dostupno na: https://srpcasopis.org/2019/07/19/skaska-o-sjecanju-miodraga-zivanovica/.

Skaska o sjećanju je četrnaestostrano izdanje filozofskog predavanja koje je profesor dr. Miodrag Živanović[1] objavio u aprilu 2019. godine. Ovo je ujedno i prvo izdanje i zajednička saradnja Udruženja Sofia, Udruženja za promovisanje za kulturu i mišljenja, sa Grafidom d.o.o odnosno spoj dva izdavača Ane Galić i Srđana Ivankovića (koji je i urednik ovog izdanja). Riječ je o Biblioteci Posebna izdanja, a rad su recenzirali mr Dijana Đurić i mr Miroslav Galić.

Živanović insistira na nekoričenju i nepovezivanju ovog djela, te je Skaska o sjećanju nestandardni povez, takođe i bez korica, što autor objašnjava sadržajem samog teksta, a riječ je o fenomenu sjećanja.

Tekst je podijeljen na šest neimenovanih cjelina. U prvom dijelu ćemo se upoznati sa namjerom autora. To je objašnjenje fenomena sjećanja, o kojima je, kako navodi sam autor, nekoliko komentara napisao u svojim Plavim predavanjima[2]. Upoznaće nas sa dva glavna koncepta – Platonovim i Hegelovim, a onda se u drugom dijelu zaputiti u svakodnevnicu sjećanja pojedinačnih ljudi. Navešće Borhesovo svjedočenje o indijanskom dječaku koji je već sa 20 godina umro od previše „apsolutnog sjećanja“; persijskog kralja Kira; Metrodora i Mitridata. Sa Mitridatom Živanović otvara i pitanje sjećanja na smrt. U trećem dijelu Živanović se pozabavio tumačenje Kafkinom definisanja sjećanja kao kondenzovanog vremena. U narednom dijelu, propituje odnos sjećanja i vječnosti. Kao i u čitavom radu, i ovdje će put filozofa, a preko pjesnika govoriti o moći trenutka kao premosnici u vječno. Peti dio autor je rezervisao za Vesnu Parun i njenu knjizu „Krv svjedoka“, objavljenu 1988. godine, te unio i lični dah ovom radu, opisavši njihov susret prilikom priprema njene knjige za štampu. U zadnjem, šestom dijelu, autor zaključuje izlaganje o sjećanju kroz spoj nade, sjećanja, života i smrti.

Zašto Skaska?

„Prema odrednicama u jezikoslovnoj priručnoj literaturi, skaska označava narodnu pripovijest, priču koja ponekad ima i natprirodne i fantastične elemente.“[3]

Živanović je u ovom možemo slobodno reći neizrečenom predavanju, a zapisanom eseju, svom filozofskom narativu dodao i ove elemente fantastike, svojstvene jednoj skaski. Jednostavnim izričajem čitalac može da prati i komplikovanije filozofske, ali i pjesničke citate, poređenja i poetske slike kojima ovaj rad izrazito obiluje.

[1] Miodrag Živanović je profesor ontologije i filozofije jezika na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Do sada je objavio dvadeset knjiga iz područja filozofije i društvene teorije, te 350 radova u domaćoj i stranoj periodici. Gostovao na više univerziteta u zemlji i inostranstvu. Prevodio Empedokla, Schillera i Jaspersa. Živi i radi u Banjoj Luci.

[2] Živanović, M (2005) Filozofski triptih. Banja Luka, Littera

[3] Živanović, M (2019) Skaska o sjećanju. Banja Luka, Udruženje Sofia, Grafid d.o.o

Moj rad možete podržati putem sljedećih društvenih mreža: