GOLUBOVIĆ, A. ANGELOVSKI, L. METODIKA NASTAVE FILOZOFIJE, PRIKAZ (A. GALIĆ)

Metodika nastave filozofije je skripta koju su napisale prof. dr. sc. Aleksandra Golubović i Laura Angelovski, mag. edu. Skripta je objavljena 2017. godine u Rijeci, republika Hrvatska, za izdavača Filozofski fakultet u Rijeci (nakladnik: izv. prof. Ines Srdoč-Konestra). Recenzenti ovog izdanja su: prof. dr. sc. Nada Gosić, doc. dr. sc. Ivana Zagorac i David Karasman, prof. Lekturu je uradila Tamara Borovičkić, prof, a grafički urednik je Ivan Saftić (tada apsolvent dvoppredmetnog studija Informatika/Filozofija, FFRi).

Na samom početku autorke su uputile zahvalnicu kolegama s odsjeka, srednjoškolskim profesorima, mentorima (direktorici Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich), a najviše studentima radi kojih su ovu skriptu i pisale.

U predgovoru će nam autorke dati do znanja koji je osnovni cilj ove skripte, poput upoznavanja s temeljnim filozofskim pitanjima, temama i problemima, argumentacijom, primjenjivosti filozofije u životu, ali i da filozofirati ne znači biti dobar profesor filozofije.

Ova skripta od 194. stranice je podijeljena na teorijski i praktični dio. Teorijski dio čini 13 poglavlja. Naslovi su im sljedeći:

Nastavni predmet filozofija
Perspektive nastave i nastavnika filozofije
Filozofija u nastavi
Kako pripremati nastavu filozofije?
Ciljevi i ishodi u nastavi filozofije
Pristupi nastavi filozofije
Postupci uvođenja u filozofsko mišljenje. Skandalon, problematiziranje, aktualizacija
Metode u nastavi filozofije
Principi u nastavi filozofije
Nastavna umijeća i komunikacija
Nastavna sredstva i pomagala
Ocjenjivanje
Umjesto zaključka

Prvo poglavlje teorijskog dijela, Nastavni predmet filozofija, počinje na 9, a završava na 12. stranici. Poglavlje govori o glavnim koristima koju učenici imaju od učenja filozofije. Podnaslovi ovog poglavlja su: Filozofija i otkrivanje istine, Mogućnost postavljanja filozofskih pitanja, Filozofija i znanost, Mogućnost nalaženja odgovora na vlastita pitanja, Korisnost filozofije (filozofija u svakodnevnom životu) i Kritičko mišljenje. Razrađena je uloga nastavnika u otkrivanju istine, značaj postavljanja filozofskih pitanja više nego davanja odgovora, korelacija filozofije i nauke, refleksija i promišljanje uopšte kao i kritičko preispitivanje.

Drugo poglavlje teorijskog dijela, Perspektive nastave i nastavnika filozofije, počinje i završava na 13. stranici. Poglavlje govori o cilju učenja filozofije. Podnaslov ovog poglavlja nosi naslov Zašto učiti filozofiju i tu su navedeni glavni razlozi uvođenja filozofije u svoj život.

Treće poglavlje teorijskog dijela, Filozofija u nastavi, počinje na 14, a završava na 18. stranici. Autori su priredili pregled ključnih dokumenata neophodnih jednom nastavniku filozofije u pripremi nastave. Podnaslovi ovog poglavlja su sljedeći: Planiranje nastave filozofije, Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, Nastavni plan i program i Izvedbeni planovi i programi. Ovo poglavlje govori o važnosti kurikuluma kako za pojedinačnu nastavnu jedinicu tako i za planiranje predavanja gradiva u cjelosti, zatim o propisanom nacionalnom kurikulumu kojeg se nastavnici moraju pridržavati (bitno je ne izvoditi nastavu u suprotnosti sa nacionalnim kurikulumom, a izmjene su dozvoljene), tj. o važnosti predmetnog kurikuluma, a ukratko je predstavljen nastavni plan i program.

Četvrto poglavlje teorijskog dijela, Kako pripremati nastavu filozofije, počinje na 19, a završava na 24. strani. U ovom poglavlju je opisana pisana priprema na čas. Pisana priprema se dijeli na detaljniju i kraću odnosno koncept, a naglasak je na mnogo većem posjedovanju znanja nastavnika o temi koju izlaže u odnosu na vrijeme i prostor kojim je ograničen u toku jedne nastavne jedinice. Podnaslov ovog poglavlja je: Pismena priprema nastavnih jedinica. Opisani su elementi nastavne pripreme iz predmeta Filozofija, Logika i Etika: nastavni predmet, nastavna cjelina, nastavna jedinica, cilj nastavnog sata i njegovi ishodi, oblici rada, nastavne metode, tip sata, mediji u nastavi, literatura i globalna struktura sata. Navedena je organizacija nastavnog sata – uvodni dio, glavni dio i završni dio sata, kao i skica ploče (ili PowerPoint prezentacija).

Peto poglavlje teorijskog dijela, Ciljevi i ishodi u nastavi filozofije, počinje na 25, a završava na 31. stranici. Poglavlje iznosi smjernice za ciljeve i ishode u nastavi filozofije, koji su ključni za pripremu u nastavi. Ono izlaže obrazovne i odgojne ciljeve, cilj, zadatak i ishod metodike nastave, te ciljeve vezane za sam predmet (opšti), kao i cilj vezan za izvođene određene nastavne jedinice (specifični). Podnaslov ovo poglavlja nosi naziv: Ishodi ili zadaci učenja. Opisani su zadaci učenja i razlika između tri vrste zadatka: obrazovnog, odgojnog i funkcionalnog.

Šesto poglavlje teorijskog dijela, Pristupi nastavi filozofije, počinje na 32, a završava na 41. stranici. Poglavlje govori i dvije vrste koncipiranja nastavnog sadržaja – povijesno-hronološkom i problemskom. Podnaslovi ovog poglavlja su: Povijesno-kronološki pristup u nastavi Filozofije, Što sve nastavnik treba pripremiti kada nastavu želi koncipirati na povijesno-kronološki način, Prikaz povijesno-društvenih okolnosti obuhvaća…, Problemski (tematski) pristup u nastavi Filozofije. Iznesene su prednosti povijesno-hronološkog pristupa, neophodna znanja za izvođenje nastave povijesno-hronološkim pristupom (povijesno-društvena situacija odnosno kulturno civilizacijski domet), predstavljen je prikaz povijesno-društvenih okolnosti, kao i problemski pristup u nastavi .

Sedmo poglavlje teorijskog dijela, Postupci uvođenja u filozofsko mišljenje. Skandalon, problematiziranje, aktualizacija, počinje na 42, a završava na 53. stranici. Ovo poglavlje govori o postupcima uvođenja u filozofsko mišljenje, odnosno o skandalonu, problematiziranju i aktualizaciji. Podnaslovi ovog poglavlja su: Skandalon, Problematiziranje, Aktualizacija. Upoznajemo se sa postupkom postavljanja pitanja, izlaskom iz zone znanja u zonu neznanja, postupkom predstavljanja aktuelnog filozofskog problema (učenje kroz problem i učenje kao rješavanje određenog problema), te postupkom dovođenja u vezu zadanog filozofskog stajališta sa sadašnjošću.

Osmo poglavlje teorijskog dijela, Metode u nastavi filozofije, počinje na 54, a završava na 68. stranici. Ovo poglavlje obrađuje nastavne metode, a podnaslovi su: Verbalna metoda, Vrste razgovora u nastavi, Prema rasporedu pitanja i odgovora razgovor može biti…, Prema unutrašnjoj strukturi i tijeku razgovora, Dokumentacijska metoda i Rad na tekstu. Upoznaćemo se sa metodom koju najviše koristimo u filozofiji – razgovorom, odnosno monološkom i dijaloškom metodom (katehetički, majeutički i heuristički razgovori, kao i debate, diskusije i dr.), različitim strukturama razgovora, zatim sa metodom koja ibrađuje izvorno djelo jednog filozofa – rad na tekstu.

Deveto poglavlje teorijskog dijela, Principi u nastavi filozofije, počinje na 69, a završava na 73. stranici. U ovom poglavlju se obrađuje značaj principa za nastavu i za učenike, u skladu sa savremenim zahtjevom stavljanja učenika u središte nastavnog procesa. Podnaslovi su: U odnosu prema nastavi… i U odnosu prema učenicima…Predstavljeni su nam principi u odnosu prema nastavi: princip egzemplarnosti, princip povijesnosti i suvremenosti i princip jedinstav i različitosti. Zatim su nam predstavljeni principi u odnosu prema učenicima: princip jednakosti šansi, princip socijalne integracije, princip znanstvene nastave i učenja, princip individualizacije, princip aktivnosti i princip razumijevanja.

Deseto poglavlje teorijskog dijela, Nastavna umijeća i komunikacija, počinje na 74, a završava na 77. stranici. U ovom poglavlju iznesene su smjernice za dobru komunikaciju između nastavnika i učenika, kao i između samih učenika. Podnaslov ovog poglavlja je: Komunikacija u nastavi Filozofije. Saznaćemo da je uspješna nastava rezultat uspješne komunikacije, te da u tom smislu imamo dvije vrste nastave: tradicionalnu i savremenu.

Jedanaesto poglavlje teorijskog dijela, Nastavna sredstva i pomagala, počinje na 78, a završava na 81. stranici. Opisana su nastavna sredstva i pomagala koja dodatno pospješuju nastavu, a u smislu savremene nastave akcenat je na procesu učenja. Podnaslovi ovo poglavlja su: Ploča i kreda, PowerPoint prezentacije i ostali oblici prezentacija i Web 2.0. alati. Izložena nam je prednost ploče i podsjećanja ključnih pojmova s časa, načini primjenjivanja prezentacija (PowerPoint, Prezi, Mindomo) i izrada online materijala kao dodatka nastavi (Edmodo, Mindomo ili Coggle, Socrative ili Kahoot, Zaption, Dvolvermovie, Discovery Education).

Dvanaesto poglavlje teorijskog dijela, Ocjenjivanje, počinje na 82, a završava na 89. stranici. Ovo poglavlje nam donosi informacije o prednostima i nedostacima ocjenjivanja, objašnjenje načina ocjenjivanja učenika, šta je sve uključeno u taj proces i koje načine ocjenjivanja imamo u ponudi. Podnaslovi ovog poglavlja su: Nastavničke pogreške prilikom ocjenjivanja i Faktori koji utječu na učeničke odgovore. Predstavljene su nam greške: osobna jednadžba, halo-efekt, logička pogreška, pogreška sredine, pogreška diferencijacije, pogreška kontrasta i prilagođavanje kriterija ocjenjivanja kvaliteti razredne skupine. Pored greška upoznaćemo se sa sljedećim faktorima koji utiču na učeničke odgovore: nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora, učenikove verbalne mogućnosti, mogućnost opažanja i vještog korištenja percipiranih podataka i čuvstvena otpornost.

Trinaesto poglavlje teorijskog dijela, Umjesto zaključka, počinje na 90, a završava na 91. stranici. Ovo poglavlje podvlači sve do sada navedeno i ističe značaj i potrebu neprestanog praćenja novosti i dešavanja iz nastavnog predmeta, u ovom slučaju filozofije, logike i etike (kao i drugih humanističkih nauka). Takođe je istaknut značaj dodatne edukacije nastavnika, razmjene znanja sa drugim i razvoja unutar same metodike.

Praktični dio obuhvata 19 priloga, a na kraju imamo preporuku literature prilikom izvođenja nastavnih jedinica – izvorna djela, uvode u filozofiju, filozofske rječnike i zbirke filozofskih tekstova, te kazalo.

Tekst sastavila: Ana Galić