FILOZOFSKI PROBLEMI(1): Postoji li božanski poredak stvari?

Drugi filozofski problem koji ćemo raditi jeste postojanje neke više sile koja krmani svime, pa i nama samima i svijetom oko nas. Sada ćemo to i istražiti.

Kao i sa svim drugim filozofski problemima i sa ovim problemom se susrećemo svakodnevno u životu. Pa tako kada bismo uzeli jedno slobodno popodne pa zašli u sada već uveliko otvorenim ljetnim baštama kafića i zapisivali teme o kojima se razgovara za stolovima, veliki broj bi bio baš upravo o tome da li postoji bog ili ne; da li nam se nešto loše desilo jer je tako trebalo biti ili smo možda zgriješili u nečemu pa sada otplaćujemo svoj dug; zašto postoji patnja itd…Nema potrebe naglašavati da bi bilo u redu da oni koji se dobro ponašaju bivaju nagrađeni za svoj trud, a oni koji čine drugima nažao trebaju biti kažnjeni.

O prvom filozofskom problemu: Šta čini život dobrim? pogledaj klikom na: FILOZOFSKI PROBLEMI: Filozofičnost i vječna zapitanost osnovnih filozofskih pitanja

I zaista, raspodjela dobrog i lošeg u životu trebala bi biti proporcionalna onome kako neko vodi svoj život i kako se odnosi prema drugima. Naravno, ovo se ne dešava samo zato jer mi smatramo da to tako treba, pa se onda javlja osjećaj nepravde i traganje za mogućim objašnjenjima ovih i sličnih pojava.

Ukoliko se u objašnjenju ovih pojava obratimo religioznom načinu razumijevanja svijeta oko nas reći će nam da odgovor na nepravdu leži u našem nepovinovanju višem poretku stvari (odnosno božanskom). Religijska učenja jasno saopštavaju šta bi kako taj poredak treba izgledati, ali mi ovako naivni, slabi ili zastranjeni idemo protiv toga, pa je zato nepravda posljedica našeg neposluha.

Ako se pak ne zadovoljimo ovim objašnjenjem jer ostaje nejasno zbog čega se dobrim ljudima dešavaju loše stvari, onda ćemo tražiti bolja rješenja. Jedno od navodno boljih ponuđenih odgovora glasi da mi ne možemo uvijek razumjeti zbog čega se neke stvari dešavaju, pa čak i ako izgledaju nepravedne, ali da možemo biti sigurni da će se pravda zadovoljiti prije ili kasnije, tj. na ovom ili na onom svijetu.

Ovaj slijed objašnjenja prati red neke više sile, koja bi trebala da radi najbolje za nas, čak iako je ne razumijemo baš najbolje. Navedeno prate sve veće religije i sve se slažu da postoji viša sila, a njihovi sljedbenici u to vjeruju.

Ukoliko se vodimo drugačijim načinom razmišljanja, po kojem je ovaj kosmički poredak potpuno indiferentan spram čovjeka i pravde ili nepravde koju u toku životu pretrpi, dolazimo na prag naučnog razmišljanja. Uzmimo sada na primjer pristup po kojem se u mnogim naukama prirodni poredak stvari uzima kao inherentan totalitetu svih stvari, sila i činjenica. Razmišljanje o ovome u poređenju sa terminima poput dobrog i lošeg, pravde i nepravde predstavlja sentimentalno pravljenje greške kojom ljudi projektuju zabrinutost u indiferentnu šemu stvari.

U svijetu i svemiru u kojem sve nastaje i nestaje, ništa što svaki dan iskušavamo nema nikakvo značenje u ovom nizu uzroka i posljedica.

Ipak, ono što nam jeste bitno jeste ta nepravda. Na nama je da stvorimo sistem u kojem će se ta nepravda iskorijeniti.

Rješenje: Potreban nam je razuman pristup borbi sa nepravdom. A tome nam neće pomoći razmišljanje o nekoj mreži koja sve drži na okupu i koja svime upravlja. Ono što možemo učiniti, nevezano i za argumente koje nam daje religija, kao i nauka, jeste da u svom životu činimo ono što je pravedno. Da li ćemo pratiti Budiste, Katolike, Jevreje, Hinduse, Muslimane, Protestante, ili pak platoničare, astistotelijance, hobiste, lokiste, kantijance, utilitariste, itd. koji god način postizanja pravde u našem životu da odaberemo, moramo ga se pridržavati jer nam život uveliko zavisi od toga.

Korištena literatura: Kekes, J. (2014) The Nature od Philosophical Problems/Their Causes and Implications. UK: Oxford University Press

Tekst sastavila: Ana Galić