FILOZOFSKI PROBLEMI (2): Da li je moguća idealna država?

Država je politička organizacija jednog društva, tipično nacije. Ona uključuje institucije, zakone, običaje i tradiciju po kojima sve navedeno funkcioniše ili treba da funkcioniše u određenoj državi. Od države očekujemo da obezbjedi određene dobrobiti poput sigurne infrastrukture, pravde, slobode, javnog zdravstva, obezbjeđenja, sistema edukacije i svega ostalog što nam obezbjeđuje da živimo kako želimo.

 

O prva dva filozofska problema čitaj na: FILOZOFSKI PROBLEMI(1): Postoji li božanski poredak stvari?, kao i na: FILOZOFSKI PROBLEMI: Filozofičnost i vječna zapitanost osnovnih filozofskih pitanja

 

Ipak, nismo baš uvijek najzadovoljniji sa stanjem u državi u kojoj živimo. Ovo predstavlja još jedan problem koji utiče na vođenje dobrog života. Želimo državu bolju nego što jeste sada i pitamo se: zbog čega nije bolje?

Jedan slučaj bi bio da institucije ne rade kako treba jer zaposleni nisu preuzeli odgovornost; u tom slučaju lijek bi bio otkloniti takve greške. Drugi slučaj nefunkcionisanja države bi bio usljed prijetnji od strane neprijatelja, kriminalaca, prirodnih ili katastrofa koje je izazvao čovjek – razloga za koje nije odgovorni zaposleni u njenim institucijama; ovaj slučaj ostavljamo po strani.

Fokus će nam biti na prvom slučaju. Onom gdje institucije koje sačinjavaju državu ne rade kako treba. Potrebno je shvatiti gdje je tačno kvar i popraviti ga. Dva su pristupa rješavanju ovog problema. Jedan je istorijski i sagledava prošlost, kako bi shvatio zbog čega institucije rade danas kako rade; drugi pristup, politički, gleda u budućnost i teži ostvarenju ideala, određujući koliko tačno je sadašnje stanje dostiglo taj ideal.

U istorijskom pristupu se uočava koncenzus o načinu funkcionisanja institucija jedne države. Ukoliko mi sada želimo promijeniti postojeći poredak i rad nadležnih institucija mi trebamo pristupiti razumijevanju šta je to što se promijenilo danas u odnosu na prošlost – da li je došlo do većih promjena okolnosti, a rad institucija ostao manje-više isti, ali je došlo do osiromašenja u načinu pružanja usluge u institucijama, ili je došlo do znatnih izmjena u okolnostima i interesima, ali ne i u radu institucija koje te promjene nisu na vrijeme propratile.

Zastupnici istorijskog pristupa se slažu u jednom: do promjena postojećeg stanja mora doći, bez obzira da li je u pitanju razlog nepravilnog rada institucija, ili promjena okolnosti.

 

Po političkom pristupu ovom problemu, ključno je pogrešno usmjeravanje institucija prilikom njihovog približavanja idealu. A ideal je način na koji institucije trebaju poboljšati živote svojih građana.

Moglo bi biti očito da će istorijski pristup biti više konzervativniji, a politički naklonjen reformaciji.

U suštini, problem oba pristupa bi bio sljedeći – postoji li idealna država? Tu svoja koplja ukrštaju pristalice istorijskog pristupa sa pristalicama političkog i prvi će reći da nema boljeg učitelja na kojeg se možemo osloniti danas od istorije institucija formiranih dugim procesom i koncenzusom; glavna kritika im se odnosti na reformatore i njihovu apstraktnu teoriju – svoje teorije idealne države donose bez ikakvog kontakta sa stvarnosšću, odnosno sa dosadašnjom istorijom.

Reformatori će reći da je njihov ideal utemljen na interesima ljudi upravo ovog trenutka, a da je navodni koncenzus kojim se institucije dovode u red samo mit, zapamćen i istaknut od onih koji su od njega profitirali.

Bilo kako bilo, ne postoji pravi način suočavanja ili rješavanja problema rada institucija u državama u kojima živimo, bez obzira pristupili im konstruktivno ili kritički.

 

 

 

Korištena literatura: Kekes, J. (2014) The Nature od Philosophical Problems/Their Causes and Implications. UK: Oxford University Press

 

Tekst sastavila: Ana Galić

 

NAPOMENA: Ovaj tekst ćete čitati u drugim časopisima  i na drugim web lokacijama samo uz dozvolu autorke.

 

Moj rad možete podržati putem sljedećih društvenih mreža:

 

ana_logo

Fb: Author anagalicblog

Instagram: @authoranagalicblog

Twitter: @anagalicblog 

Linkedin: Ana Galić

e-mail: ana.galic.bl@gmail.com

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s