ŠTA JE VRLINA I ZBOG ČEGA TEŽIMO EUDAIMONIJI?

Author anaglicblog

Dobar dan. Ja sam Ana Galić, profesorica filozofije i sociologije i danas govorimo zbog čega treba da težimo eudaimoniji i šta je vrlinski život. Mi se ovdje pozivamo na Aristotela. Aristotel je napisao jednu od najznačajijih knjiga u etici, a to je Nikomahova etika. Te knjige nema ovdje iza mene. Tu knjigu je očigledno muž ponio u svoj cabinet, a tu knjigu sam mu poklonila jer zaista govori o veoma bitnim stvarima što se tiče i vrlinskog života i uopšte odnosa među ljudima.

 

Video pogledajte klikom na: youtube.com/watch?v=t49dNgl80_c&feature=youtu.be

Pomenuli smo par pojmova, idemo ih sad raščlaniti. Šta je vrlina, kod Aristotela? Vrlina je srednji put između nedostatka i obilja. Zatim, eudaimonija je vođenje ispunjenog života. To je ispunjen vrlinom život, život u kojem se konstantno radi na sebi u kojem se konstantno napreduje, postavljaju novi ciljevi, pomjeraju granice se granice, da bi, nakon  jednog toliko ispunjenog dana, samo srušio na krevet od umora i konstantnog rada koji treba svaki čovjek kao racionalno živo biće da radi.

Međutim, zbog čega bi trebao svaki čovjek da teži eudaimoniji, zbog čega bi trebao svaki čovjek da živi vrlinski život. Sad ćemo navesti samo stavki, kako to izgleda čovjek koji živi u vrlini:

  1. Uvijek zna šta treba da kaže
  2. Zna razblažiti napetu situaciju
  3. Saopštava teške vijesti ljubazno
  4. On je samopouzdan, ne arogantan
  5. On je hrabar, ali ne nepromišljen
  6. On je darežljiv, ali nikada ne pretjeruje.

I nadalje, takve ljude je rijetko sresti ali ih je moguće sresti. I taj život u vrlini nije lako sprovoditi od početka. Međutim, s vremenom to je vještina kao i svaka druga, kada ti ta vještina postane dio karaktera, tada možeš da kažeš za sebe da vodiš vrlinski život, ili za nekoga drugoga, kojeg si možda do tada oponašao, a za kojeg si smatrao da vodi vrlinski život. Bitna stavka je da Aristotel smatra da samo iskustvo i vještina može da dovede do krajnjeg ishoda, a to je da mi vodimo život u vrlini, odnosno da smo do te mjere ugradili u sebe tu vještinu da je postala dio našeg karaktera.

Zbog čega mi treba da težimo toj eudaimoniji? Aristotel je smatrao da svaka stvar na ovom svijetu pa tako i čovjek, ima svoju funkciju i pošto govorimo o etici – glavne kategorije su dobro i loše, stvar je dobra ili funkcioniše dobro ukoliko ispunjava svoju funkciju. Stvar je loša ukoliko ne ispunjava svoju funkciju. Dakle, na primjer, ova olovka ispunjava svoju funkciju nakon što je ja zašiljim i tako što će ona da ispiše ono što ja želim da iz svojih misli prenesem na papir. Ona će ispuniti svoju funkciju. Ukoliko joj konstantno pucaju špicevi, ukoliko se ne može zašiljiti, ova olovka ide u smeće. Tako isto se dešava i sa čovjekom. Međutim, čovjek nije samo živo biće koje treba da jede, da spava, da proizvodi recimo materijalna dobra – ili duhovna, nego je čovjek i racionalno biće. To znači da treba da koristi svoj mozak, odnosno, po Aristotelu, čovjek bi trebao da vodi vrlinski život. Ovu teoriju je nastavio naravno Toma Akvinski, kasnije, dakle, u Srednjem vijeku, i podosta je preuzeo glavnih teza od Aristotela, međutim, sve te teze su u stvari Aristotelove. Ono što može da ostane nama u maglici jeste što Aristotel nije zahtijevao specifičnost. On nije dao nikakav kategorički imperative, on nije naveo deset teza, 20 teza, 100 teza ili pravila življenja, koja ako ispuniš, ti ćeš sebe okarakterisati kao čovjeka koji je živio u vrlini. Ne, nego situacija je ta koja određuje naše ponašanje, naše razmišljanje. I uopšte način na koji ćemo nešto govoriti i djelovati među ljudima.

Pa, na primjer, spomenuli smo milosrđe. Ili ako nismo, to je onaj dio kada kažemo da treba biti darežljiv, a ne pretjerano. Uzeću sebe za primjer. Trenutno, moji prihodi su 50,00  maraka mjesečno, za jedan školski čas sociologije, koji predajem u srednjoj školi. Pratim obavještenja o potrebi za donacijama, potrebno je bilo i kolegici na poslu da se nešto da, razbolila se ili je dijete bilo u pitanju; onda što se tiče korone virusa, trebalo je takođe neki procenti da se udijele; zatim, sada ima ovdje organizacija koja sprema javnu kuhinju i brine o ljudima koji ne mogu da brinu o sebi; onda u porodici takođe došlo je do velikih novčanih problema usljed poroka; dakle, mogu odmah raspršiti sav taj novac, na sve te strane, da ne govorim kad izađem napolje ili odem do grada da se pojavi dvoje, troje Roma, djece, koja takođe traže: – Daj, teto. – Daj, ljepotice. itd. Ja ne mogu da doniram taj novac. Jer mi je potreban, jer nemam viška, to nije višak, ja sam u minusu, ja sam u deficitu.

To je samo jedan primjer na koji način razumno treba da napraviš crtu , sredinu između potpunog rasipanja, egzibicije i između onoga kada treba da se suzdržiš, potpuno da se suzdržiš. Moj doprinos  će biti takav da ću ja sa tih 50,00  maraka kupiti hranu u svoju kuću, platiti račun za internet, za kablovsku televiziju, za televiziju uopšte… kupiti djetetu robicu, nešto što mogu, to je moj doprinos. To je samo jedan banalan primjer.

Po Aristotelu, funkcija čovjeka jeste da treba da težimo eudaimoniji upravo zato što je čovjek i razumno biće. Mi treba da radimo na sebi svaki dan. Nadam se da ste bili inspirisani sa ovim videom i da ćete pokušati, jer je jako teško, ispočetka – navika – treba vremena da jedna navika postane dio našeg karaktera, dio našeg identiteta, dio naše ličnosti. Ali, vrijedi pokušati. Vrijedi, jer to je život vrijedan življenja. Vjerujte u to. Da ne kažem da je filozofski život jedini vrijedan življenja (smijeh), ali, ja volim taj način života.

Toliko za danas. Svako dobro.

 

Tekst i video: Ana Galić

 

NAPOMENA:  Ovaj tekst ćete čitati u drugim časopisima  i na drugim web lokacijama samo uz dozvolu autorke.

Moj rad možete podržati putem sljedećih društvenih mreža:

ana_logo

Fb: Author anagalicblog

Instagram: @authoranagalicblog

Twitter: @anagalicblog 

Linkedin: Ana Galić

e-mail: ana.galic.bl@gmail.com

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s